English [en]   ??????? [ar]   català [ca]   Deutsch [de]   espa?ol [es]   fran?ais [fr]   ????? [he]   hrvatski [hr]   italiano [it]   日本語 [ja]   ??? [ko]   Nederlands [nl]   polski [pl]   português do Brasil [pt-br]   русский [ru]   Shqip [sq]   српски [sr]   Türk?e [tr]   укра?нська [uk]   簡體中文 [zh-cn]  

This translation may not reflect the changes made since 2014-01-19 in the English original. You should take a look at those changes. Please see the Translations README for information on maintaining translations of this article.

?PP o GNU/Linuxu, napisao Richard Stallman

Ukoliko ?elite saznati vi?e o ovoj temi, mo?ete pro?itati na?u stranicu Linux i projekt GNU, na?u stranicu Za?to GNU/Linux? i na?u stranicu GNU korisnici koji nisu nikada ?uli za GNU

Kada ljudi primijete da mi koristimo i preporu?amo naziv GNU/Linux za sustav koji mnogi drugi nazivaju samo “Linux”, po?nu postavljati mnoga pitanja. Ovdje se nalaze naj?e??a pitanja i na?i odgovori.

Za?to naziv GNU/Linux a ne Linux? (#why)
Ve?ina distribucija operativnog sustava baziranog na Linuxu kao jezgri su u principu izmijenjene verzije operativnog sustava GNU. S razvojem GNU-a smo po?eli 1984., godinama prije nego ?to je Linus Torvalds po?eo pisati svoju jezgru. Na? cilj je bio razviti potpun slobodan operativni sustav. Naravno, nismo razvili sve dijelove sami—ali smo utrli put. Razvili smo ve?inu centralnih komponenti koje ?ine najve?i jedinstveni doprinos cijelom sustavu. Osnovna vizija je tako?er bila na?a.

Po?teno bi bilo da budemo barem jednako spomenuti.

Vidi Linux i sistem GNU i GNU korisnici koji nisu nikada ?uli za GNUza detaljnije obja?njenje, te Projekt GNU za povijest.

Za?to je naziv va?an? (#whycare)
Iako ve?ina razvijatelja Linuxa (jezgre) pridonosi zajednici slobodnog softvera, veliki broj njih ne mari za slobodu. Ljudi koji smatraju da je cijeli sustav Linux postanu zbunjeni, te tim razvijateljima dodijele uloge u povijesti na?e zajednice koje ti razvijatelji nisu odigrali i njihovim pogledima dodaju preveliku te?inu.

Nazivanje sustava GNU/Linux prepoznaje ulogu koju je imao na? idealizam pri stvaranju zajednice i poma?e javnosti da prepozna prakti?nu va?nost tih ideala.

Kako to da ve?ina ljudi sustav zove “Linuxom”?(#howerror)
Nazivanje sustava “Linuxom” jest zbunjenost koja se pro?irila br?e od ispravne informacije.

Ljudi koji su spojili Linux sa sustavom GNU nisu bili svjesni ?ime su njihove radnje rezultirale. Fokusirali su se na dio koji je bio Linux i nisu shva?ali da je ve?ina spoja bila GNU. Po?eli su sustav zvati “Linux” iako naziv nije odgovarao onome ?to su imali. Trebalo nam je nekoliko godina da shvatimo kakav problem je to po?elo predstavljati, te da zatra?imo od ljudi da promijene naviku, no tada je zbunjenost ve? imala veliku prednost.

Mnogi koji sustav zovu “Linux” nisu nikada ?uli za?to to nije ispravan naziv. Vidjeli su da ga ve?ina koristi i zaklju?ili da je to to?no. Naziv “Linux” ?iri i pogre?nu sliku o porijeklu sustava, jer ve?ina ljudi smatra da povijest odgovara imenu. Na primjer, ?esto se smatra da je razvoj zapo?eo s Linusom Torvaldsom 1991. Ova pogre?na slika samo ja?a ideju da bi se sustav trebao zvati “Linux”.

Mnoga od pitanja u ovome tekstu predstavljaju na?ine na koje su ljudi poku?ali opravdati naziv koji su navikli koristiti.

Trebamo li uvijek re?i “GNU/Linux” umjesto “Linux”?(#always)
Ne uvijek—samo kada govorite o cjelokupnom sustavu. Kada govorite specifi?no o jezgri, trebate ju zvati “Linux” ?to je naziv koji je razvijatelj odabrao.

Kada ljudi cijeli sustav nazivaju “Linux”, zapravo cijeli sustav zovu nazivom jezgre. Ovo je uzrok mnogih nedoumica, jer samo stru?njak mo?e odrediti odnosi li se tvrdnja samo na jezgru ili na cjelokupan sustav. Nazivanjem sustava “GNU/Linux”, a jezgre “Linux”, izbjegavate dvosmislenost.

Bi li Linux bio jednako uspje?an da nije bilo GNU-a?(#linuxalone)
U tom alternativnom svemiru danas ne bi postojalo ni?ta poput sustava GNU/Linux, i vjerojatno ne bi uop?e postojao slobodan operativni sustav. Osamdesetih nitko nije poku?ao razviti slobodan operativni sustav, izuzev Projekta GNU i (kasnije) i CSRG-a na Berkleyu (Grupa za istra?ivanje kompjuterskih sustava), koju je pak Projekt GNU zatra?io da po?ne osloba?ati svoj kod.

Linus Torvalds je djelomi?no bio pod utjecajem govora o GNU-u u Finskoj 1990. Mogu?e je da bi i bez ovog utjecaja napisao Unixoidnu jezgru, no vjerojatno ona ne bi bila slobodan softver. Linux je postao slobodan 1992. kada ga je Linus objavio pod licencom GNU GPL. (Vidi obavijesti uz izdanje za verziju 0.12.)

?ak i da je Torvalds objavio Linux pod nekom drugom slobodnom softverskom licencom, slobodna jezgra ne bi napravila neku ve?u razliku. Va?nost Linuxa potje?e iz njegovog uklapanja u ve?i okvir, potpuno slobodan operativni sustav: GNU/Linux.

Ne bi li bilo bolje za zajednicu da ne razdvajate ljude ovim zahtjevom? (#divide)
Kada tra?imo od ljudi da govore “GNU/Linux”, mi ih ne razdvajamo nego tra?imo da Projektu GNU daju priznanje za operativni sustav GNU. Ovo ne kritizira niti udaljava ikoga.

Me?utim, postoje neki kojima se ne svi?a to ?to govorimo. Ponekad nas zauzvrat ?ak i odbacuju. U nekim prilikama su i toliko nepristojni da se ?ovjek mora zapitati ne poku?avaju li nas oni namjerno zastra?iti kako bismo ?utjeli. Nas to ne u?utkava, no dijeli zajednicu, te se nadamo da ih mo?ete uvjeriti da prestanu.

Me?utim, ovo je samo jedan od razloga podjele u na?oj zajednici. Najve?a podjela postoji izme?u ljudi koji smatraju slobodan softver dru?tvenom i eti?kom temom, a vlasni?ki softver smatraju dru?tvenim problemom (tj. prista?e pokreta za slobodan softver), i onih koji navode samo prakti?ne prednosti i predstavljaju slobodni softver samo kao efikasan razvojni model (tj. pokret za softver otvorenog koda).

Ovo neslaganje nije samo neslaganje u nazivu—ono je neslaganje u osnovnim vrijednostima. Va?no je da zajednica dobro pogleda i razmisli o ovome neslaganju. Nazivi “slobodan softver” i “otvoreni kod” su barjaci dvaju strana. Vidi Za?to otvoreni izvorni kod proma?uje bit slobodnog softvera.

Neslaganje s vrijednostima je skoro pa u skladu s koli?inom pa?nje koju ljudi pola?u na ulogu Projekta GNU u zajednici. Ljudi koji cijene slobodu ?e??e ?e sustav zvati “GNU/Linux”, i ljudi koji saznaju da je sustav “GNU/Linux” ?e vi?e pa?nje obra?ati na na?e filozofske argumente o slobodi i zajednici (i tu je zapravo i jasno za?to naziv sustava ?ini razliku u dru?tvu). Me?utim, neslaganje bi vjerojatno postojalo i da svi znaju pravo porijeklo sustava i njegovo potpuno ime, jer je razlog neslaganja vrlo va?an. Ta neslaganja ?e nestati samo ako mi, koji cijenimo slobodu, uspijemo uvjeriti sve ostale (?to ne?e biti lako) ili ako budemo u potpunosti pora?eni (?to se nadamo da se ne?e dogoditi).

Ne podr?ava li Projekt GNU pravo na slobodu govora u kojoj pojedinac mo?e nazivati sustav kako god ?eli? (#freespeech)
Da, uistinu, smatramo da imate slobodu govora nazivati operativni sustav nazivom kojim po?elite. No, mi tra?imo da ga zovete GNU/Linux kako biste bili pravedni prema Projektu GNU, kako biste promovirali vrijednost slobode koja stoji iza GNU-a, te kako biste upoznali druge s tim vrijednostima slobode koje su iznjedrile ovaj sustav.
Kako svi znaju za ulogu GNU-a u razvoju sustava, nije li “GNU/” u nazivu podrazumijevano? (#everyoneknows)
Iskustvo je pokazalo da korisnici operativnog sustava (i korisnici ra?unala op?enito) ?esto ne znaju ni?ta o sustavu GNU. Ve?ina ?lanaka o sustavu ne spominje naziv “GNU” niti ideale koji stoje iza GNU-a. Detaljnije obja?njenje u GNU korisnici koji nisu nikada ?uli za GNU

Ljudi koji to tvrde su ve?inom “kompjuterski ?treberi” (K?, u pozitivnom smislu) koji imaju na umu samo K?-e koje sami poznaju. K?-i ?esto znaju za GNU, no ?esto imaju pogre?nu ideju o tome ?to GNU jest. Na primjer, veliki broj njih smatra da je GNU skup “alata” ili projekt za razvoj tih alata.

Na?in na koji je (tipi?no) postavljeno ovo pitanje ocrtava ?estu zabludu. Rasprava o “ulozi GNU-a” u razvoju (ne?ega) pretpostavlja da je GNU skupina ljudi. GNU je operativni sustav. Bilo bi smisleno razgovarati o ulozi Projekta GNU u ovoj ili onoj aktivnosti, ali ne o ulozi GNU-a.

Kako ja znam ulogu GNU-a u sustavu, nije li nebitno koji naziv koristim? (#everyoneknows2)
Ukoliko va?e rije?i ne pokazuju va?e znanje, ne mo?ete pou?avati druge. Mnogi koji su ?uli za sustav GNU/Linux smatraju da je to “Linux”, da ga je pokrenuo Linus Torvalds i da je trebao biti “otvorenog koda”. Ako ih vi ne razuvjerite, tko ?e?
Nije li kra?enje naziva “GNU/Linux” u “Linux” poput kra?enja naziva “Microsoft Windows” u “Windows”? (#windows)
Jest korisno pokratiti ?esto kori?ten naziv, ali ne ukoliko skra?enica zavarava.

Ve?ina u razvijenim zemljama uistinu zna da je Microsoft razvio “Windowse”, stoga kra?enje naziva “Microsoft Windows” u “Windows” ne zavarava nikoga o porijeklu i prirodi tog sustava. Kra?enje naziva “GNU/Linux” u “Linux” daje krive informacije o porijeklu sustava.

?ak i samo pitanje je pogre?no zato ?to GNU i Microsoft nisu ista stvar. Microsoft je tvrtka, GNU je operativni sustav.

Nije li GNU skup programerskih alata uklju?enih u Linux?(#tools)
Ljudi koji smatraju da je Linux cjelovit operativni sustav, a kada ?uju za GNU, dobiju pogre?nu ideju o tome ?to GNU jest. Mo?da misle da je GNU naziv za grupu programa—?esto ka?u i grupa “programerskih alata”, jer su neki od na?ih programerskih alata postali vrlo popularni. Ideju da je “GNU” naziv operativnog sustava je te?ko smjestiti u okvir gdje je taj operativni sustav nazvan “Linux”.

Projekt GNU je dobio ime po operativnom sustavu GNU—to je projekt koji razvija sustav GNU. (Vidi Prvotna najava 1983..)

Razvili smo programe poput GCC-a, GNU Emacsa, GAS-a, GLIB-a, BASH-a itd. jer su nam bili potrebni za operativni sustav GNU. GCC, the GNU Compiler Collection (skup alata za prevo?enje) jest prevoditelj kojega smo napisali za operativni sustav GNU. Mi, ljudi koji radimo u Projektu GNU, za sustav GNU smo razvili i Ghostscript, GNUCash, GNU Chess i GNOME za sustav GNU.

Koja je razlika izme?u operativnog sustava i jezgre?(#osvskernel)
Operativni sustav, kako ga mi ozna?avamo, ozna?ava zbir programa koji su dostatni da bi ra?unalo obavilo razne zadatke. Operativni sustav op?e namjene bi trebao mo?i obaviti sve poslove koje korisnici ?ele.

Jezgra je jedan od programa u operativnom sustavu—program koji dodjeljuje resurse ra?unala drugim aktivnim programima. Jezgra se tako?er brine o pokretanju i zaustavljanju drugih programa.

Ponekad zbunjuju?e, neki ljudi koriste termin “operativni sustav” u zna?enju “jezgre”. Upotreba oba termina traje ve? godinama. Kori?tenje termina “operativni sustav” u zna?enju “jezgre” se mo?e prona?i u brojnim priru?nicima o sistemskom dizajnu jo? od osamdesetih godina. Istodobno, podrazumijevalo se da “operativni sustav Unix” uklju?uje sve sistemske programe, a berklijeva verzija Unixa je uklju?ivala ?ak i igre. Kako mi namjeravamo da GNU bude unixoidan operativni sustav, mi ?emo koristiti termin “operativni sustav na jednak na?in.”

Ve?inu vremena kad ljudi govore o “operativnom sustavu Linux” koriste termin “operativni sustav” u istom smislu kao i mi: kao cijeli zbir programa. Ako mislite na to, molimo, onda ga zovite “GNU/Linux”. Ako mislite samo na jezgru, onda je naziv “Linux” to?an; no molimo, koristite i termin “jezgra” kako bi se izbjegle dvozna?nosti.

Ako preferirate koristiti neki drugi termin kao npr. “sistemska distribucija” za cijeli zbir programa, to je u redu. Onda bi pri?ali o sistemskim distribucijama GNU/Linux.

Jezgra sustava je poput temelja ku?e. Kako ku?a mo?e biti skoro zavr?ena ako nema temelje?(#house)
Ne mo?e se za jezgru re?i da je sli?na temeljima ku?e zato jer izgradnja operativnog sustava nije ba? sli?na gradnji ku?e.

Ku?a se gradi od mno?tva dijelova koja se obra?uju i sastavljaju zajedno na ?eljenom mjestu. Moraju se sagraditi od temelja prema navi?e. Stoga ako temelj nije izgra?en sve ?to imate jest rupa u zemlji.

Nasuprot tome, operativni sustav se sastoji od kompleksnih komponenti koje se mogu razviti bez posebnog redoslijeda. Kad razvijete ve?inu komponenti, ve?ina posla je i zavr?ena. To je sli?nije izgradnji me?unarodne svemirske postaje nego ku?e. Da je ve?ina modula ISS-a u orbiti u i??ekivanju jednog va?nog modula, bila bi to situacija poput one u kojoj se nalazio sustav GNU 1992.

Nije li jezgra mozak sustava?(#brain)
Ra?unalni sustav nije ba? sli?an ljudskom tijelu, ni jedan dio nema ulogu koja bi odgovarala ljudskom mozgu.
Nije li pisanje jezgre najopse?niji posao u operativnom sustavu?(#kernelmost)
Ne, mnoge komponente zahtijevaju mnogo truda.
Cijeli sustav nazivamo prema jezgri, Linuxu. Nije li uobi?ajeno nazvati operativni sustav prema jezgri?(#afterkernel)
Takva praksa je rijetka, nema puno primjera osim pogre?ne upotrebe naziva “Linux”. Obi?no, operativni sustav se razvija kao jedinstven projekt i razvijatelji izabiru ime za sustav kao cjelinu. Jezgra obi?no nema svoje posebno ime, umjesto toga ljudi ka?u “jezgra toga i ovoga” ili “takva ili onakva jezgra”.

Zbog toga ?to se te dvije konstrukcije upotrebljavaju kao sinonimi, izraz “jezgra Linux” se mo?e krivo protuma?iti kao “jezgra Linuxa; i implicirati da je Linux ne?to vi?e od jezgre. Mogu?nosti nesporazuma se izbjegavaju ukoliko se koriste termini “jezgra, Linux” ili “Linux, jezgra.”

Problem s nazivom “GNU/Linux” jest da je preduga?ak. A da predlo?ite kra?i naziv?(#long)
Odre?eno vrijeme smo koristili ime“LiGNUx”, kombinaciju rije?i “GNU” i “Linux”. Reakcija ljudi je bila poprili?no lo?a, naziv “GNU/Linux” je mnogo bolje prihva?en.

Najkra?e legitimno ima za ovaj sustav je “GNU”, ali mi koristimo naziv “GNU/Linux” zbog dalje navedenih razloga.

Problem s nazivom “GNU/Linux” jest da je preduga?ak. Za?to bih se mu?io izgovaraju?i “GNU/”?(#long2)

Da se otipka ili izgovori “GNU/” potrebna je samo koja sekunda. Ako cijenite sistem koji smo razvili, ne mo?ete li odvojiti koju sekundu kako biste prepoznali na? rad?

S obzirom na to da je Linux tu?i doprinos, bi li bilo pogre?no nazivati sustav samo “GNU”?(#justgnu)
To ne bi bilo neto?no ali nije ba? najzgodnije. Ovdje ?emo izlo?iti za?to koristimo naziv “GNU/Linux” radije nego samo “GNU”.
  • Sustav nije samo GNU—sadr?i drugu jezgru. Razlikovanje GNU/Linuxa od GNU-a je korisno.
  • Ne bi bilo korektno tra?iti ljude da prestanu davati priznanje Linusu Torvaldu. Ipak je napisao bitnu komponentu sustava. Mi ?elimo zasluge za izdavanje i odr?avanje sistemskog razvoja ali to ne zna?i da ?emo tretirati Linusa na isti na?in kao ?to nas tretiraju oni ?to sustav nazivaju “Linux”. Sna?no se protivimo njegovim politi?kim svjetonazorima ali na ?astan na?in i ne ?elimo mu ukrasti zasluge koje se ti?u njegovog doprinosa sustavu.
  • Kako je mnogo ljudi upoznato sa sustavom kao “Linuxom”, ako samo ka?emo “GNU” ljudi mo?da ne?e shvatit da je rije? o istom sustavu. Ako ka?emo “GNU/Linux”, ljudi mogu izvesti poveznice s onime ?to su ?uli.
Ukoliko ?elim koristiti naziv “Linux” u nazivu proizvoda, moram platiti naknadu. Odnosi li se to i na naziv “GNU/Linux”? Je li pogre?no koristiti naziv “GNU” bez “Linuxa”,kako bih izbjegao naknadu?(#trademarkfee)
Nije pogre?no nazvati sustav “GNU”, jer u biti, to on i jest. Lijepo je i priznati zasluge Linusa, me?utim, na ovaj na?in vi nemate nikakve obveze pla?ati tu privilegiju.

Stoga ako ?elite nazvati sistem jednostavno “GNU” radi izbjegavanja pla?anja naknade zbog kori?tenja naziva “Linux”, ne?emo vas kritizirati.

Danas mnogi drugi projekti pridonose sustavu, uklju?uju?i TeX, X11, Apache, Perl i mnoge druge programe. Slijede?i va?e argumente, ne bismo li trebali i njima dati priznanje u nazivu? (No to bi dovelo do apsurdno duga?kog naziva.)(#many)
Ono ?to ?elimo re?i jest da bi se trebale priznati zasluge glavnim razvijateljima sustava. Glavni razvijatelj je Projekt GNU i sustav je u osnovi GNU.

Ako mo?da ?elite naglasiti zasluge i nekih drugih, sekundarnih, suradnika u razvoju sustava, ne?emo vas sprje?avati. Ako mislite da se X11 trebaju priznati zasluge, slobodno nazovite sustav GNU/X11/Linux. Ako smatrate da ba? treba spomenuti i Perl, slobodno pi?ite i GNU/Linux/Perl.

Me?utim, po?to su duga imena poput GNU/X11/Apache/Linux/TeX/Perl/Python/FreeCiv apsurdna, treba odrediti odre?enu to?ku ili granicu po vlastitom naho?enju u kojoj ?e se izostaviti nazivi mnogih drugih suradnika. Kako ne postoji o?ito mjesto gdje bi granica trebala biti, postavite ju gdje god ?elite, bez prigovora

Razli?ite granice bi dovele do izbora razli?itih imena sustava. Me?utim, ni jedna granica ne bi smjela uklju?ivati isklju?ivo naziv Linux, a bez naziva GNU, u skladu s po?tenjem i pravednosti.

Danas mnogi drugi projekti pridonose sustavu, no oni ne inzistiraju na nazivu XYZ/Linux. Za?to bi GNU trebao imati druga?iji tretman?(#others)
Kao rezultat tisu?a projekata nastali su programi koji su danas obi?no uklju?eni u sustave GNU/Linux. Svi oni zaslu?uju odre?eno priznanje za svoj doprinos, ali oni nisu glavni razvijatelji sustava kao cjeline i zato ni ne tra?e priznanje na takav na?in.

GNU je druga?iji zato jer je on vi?e od programa ili zbira programa. GNU je okvir na temelju kojeg je sustav napravljen.

Danas je GNU samo mali dio sustava, za?to bismo ga trebali spominjati?(#allsmall)
2008. godine, paketi GNU su sa?injavali 15% “glavnih” repozitorija distribucije GNU/Linuxa imena gNewSense. Linux je sa?injavao do 1.5%. Stoga, ovaj argument bi se vi?e odnosio na naziv “Linux”.

GNU predstavlja danas samo djeli? sustava, dok Linux predstavlja jo? manji. Ali oni su temeljni dio sustava, sustav je napravljen njihovom kombinacijom. Stoga, naziv “GNU/Linux” je prikladan.

Danas mnoge tvrtke pridonose sustavu, ne zna?i li to da bismo ga trebali nazivati GNU/Red Hat/Novell/Linux? (#manycompanies)

GNU nije usporediv sa Red Hatom ili Novellom, nije tvrtka niti organizacija, niti ?ak aktivnost. GNU je operativni sustav. (Kada govorimo o Projektu GNU, to ozna?ava projekt koji razvija sustav GNU). Sustav GNU/Linux je baziran na GNU-u i zato se GNU treba nalaziti u nazivu.

Veliki dio doprinosa tih tvrtki sustavu GNU/Linux su kodovi koji se nalaze u raznim GNU paketima uklju?uju?i GCC i GNOME. Naziv GNU/Linux odaje priznanje tim tvrtkama, kao i ostalim razvijateljima GNU-a.

Za?to pi?ete “GNU/Linux” umjesto “GNU Linux”? (#whyslash)
U skladu sa pravilima engleskog jezika, u konstrukciji “GNU Linux”, rije? “GNU” modificira “Linux”. To mo?e zna?iti ili “GNU-ova” verzija “Linuxa” ili “Linux” koji je paket GNU-a. Nijedan od tih naziva ne odgovara u trenutnoj situaciji.

Linux nije paket GNU-a, tj. nije razvijen pod okriljem Projekta GNU, niti je dao doprinos Projektu GNU. Linus Torvalds je napisao Linux nezavisno, kao vlastiti projekt. Tako da “Linux, koji je paket GNU-a” nije ispravno zna?enje.

Ovdje ne govorimo o posebnoj GNU-ovoj verziji Linuxa, jezgre. Slobodne distribucije GNU/Linuxa imaju posebnu verziju Linuxa po?to “standardna” verzija sadr?i ne-slobodne tzv. blobove firmvera. Da je ovo dio Projekta GNU, moglo bi se nazvati GNU Linux ali mi ne ?elimo takav naziv jer bi bio zbunjuju?i.

Ovdje je rije? o verziji GNU-a, operativnog sustava, koji je specifi?an po tome ?to ima Linux kao jezgru. Kosa crtica pristaje situaciji jer predstavlja kombinaciju. Sustav je kombinacija GNU-a i Linuxa i stoga “GNU/Linux”.

Postoje i drugi na?ini da se izrazi ta kombinacija. Ako smatrate da je znak + prikladniji, upotrijebite to. Na francuskom jeziku, koristi se crtica: “GNU-Linux”. Na ?panjolskom jeziku poenekad ka?emo “GNU con Linux”.

Za?to “GNU/Linux”, a ne “Linux/GNU”? (#whyorder)

Ispravno i prikladno bi bilo spomenuti glavni doprinos prvo. Doprinos GNU-a sustavu nije samo ve?i od Linuxa ve? smo i zapo?eli cijelu tu aktivnost prije Linuxa.

Me?utim, ako preferirate nazvati sustav “Linux/GNU”, to je puno bolje od uobi?ajenih naziva koji ljudi koriste, a to je da izbace GNU u potpunosti i time se kompletni sustav naizgled ?ini kao Linux.

Moja distribucija se zove “Foobar Linux”; ne pokazuje li to da je uistinu Linux? (#distronames)

To zna?i da ljudi koji razvijaju distribuciju “Foobar Linux” ponavljaju uobi?ajenu gre?ku. Mi cijenimo ?to su distribucije poput Debiana, Dragore, Musixa, Trisquela i Venenuxa prisvojili GNU/Linux kao dio svog slu?benog imena i nadamo se da ?ete, ako sudjelujete u razvoju drugih distribucija, u?initi isto.

Slu?beni naziv moje distribucije je “Foobar Linux”; nije li pogre?no nazivati ju i?im drugim osim “Foobar Linuxom”? (#distronames1)

Ako je njima dopu?teno izmijeniti “GNU” u “Foobar Linux”, onda je i vama dopu?teno izmijeniti naziv i nazvati distribuciju “Foobar GNU/Linux”. Ne mo?e ispravljanje postoje?e gre?ke biti ve?a pogre?ka od prvotne gre?ke.

Ne bi li bilo efektnije tra?iti tvrtke poput Mandrakea, Red Hata i IBM-a da nazivaju svoje distribucije “GNU/Linuxom” umjesto zahtijevanja toga od pojedinaca? (#companies)
Nije to pitanje izbora jednog ili drugoga—mi molimo tvrtke i organizacije te individue da pomognu u ?irenju ove ?injenice. ?tovi?e, razgovarali smo sa sve tri navedene tvrtke. Mandrake je rekao da ?e koristiti naziv “GNU/Linux” neko vrijeme, ali IBM i Red Hat nisu bili spremni pomo?i. Jedna od izvr?nih osoba je rekla: “To je ?isto komercijalna odluka, o?ekujemo ve?u zaradu uz naziv ‘Linux’.” Drugim rije?ima, nije ih briga ?to je ispravno.

Ne mo?emo ih natjerati da postupe ispravno, ali mi nismo tip koji odustaje lako jer je put te?ak. Vi mo?da nemate takav utjecaj koji imaju IBM ili Red Hat ali mo?ete pomo?i. Zajedno mo?emo stvoriti situacije gdje ?e tvrtkama isplativije biti koristiti naziv “GNU/Linux”.

Ne bi li bilo bolje sa?uvati naziv “GNU/Linux” za distribucije koje su u potpunosti slobodan softver? Naposlijetku, to i jest ideal GNU-a. (#reserve)
Ra?irena praksa dodavanja ne-slobodnog softvera sustavima GNU/Linux predstavlja velik problem za na?u zajednicu. Takva praksa "u?i" korisnike da je ne-slobodan softver u redu i da je to dio duha “Linux”. Mnoge korisni?ke grupe vezane uz “Linux” se trude pomo?i korisnicma u slu?enju ne-slobodnim softverm i ?ak pozivaju prodava?e da do?u. Promi?u ciljeve poput “pomo? korisnicima” GNU/Linuxa (uklju?ivo i pomaganje pri kori?tenju ne-slobodnog softvera i drajvera), ili popularizacije sustava nau?trb slobode

Postavlja se pitanje kako to promjeniti.

S obzirom da ve?ina zajednice korisnika GNU s Linuxom ne shva?a da je to ono ?to u biti jest, odricanje i osu?ivanje takvih verzija s na?e strane ne bi prozvelo tra?eni u?inak. Ne bi pou?ilo korisnike da cijene slobodu vi?e. Ne bi primili ?eljenu poruku. Jedino bi odgovorili da uop?e nisu ni smatrali da su ti sustavi GNU

Na?in da korisnici uo?e poveznicu sa slobodom jest upravo suprotan: informirati korisnike da svi ti sustavi jesu verzije GNU-a, da se sve temelje na sustavu koji postoji isklju?ivo zbog slobode korisnika. S takvim shva?anjem ?e mo?da prepoznati da su sve distribucije koje uklju?uju ne-slobodni softver u biti perverzne, iskvarene verzije GNU-a umjesto da misle da su to uobi?ajene i ispravne verzije “verzije Linuxa”.

Korisno bi bilo pokrenuti korisni?ke grupe uz GNU/Linux, koje ?e zvati sustav GNU/Linux i promicati ideale GNU Projekta kao temelj svojih aktivnosti. Ako koja Linuxova korisnièka grupa ima gore navedene probleme, mi predla?emo pokretanje kampanje unutar same grupe s ciljem promjene smjera te naziva grupe. Korisnici sa povr?nim pogledom na situaciju imaju pravo na svoje mi?ljenje ali ne dajte da vas povuku sa sobom!

Za?to ne napravite GNU distribuciju Linuxa (sic) i ne nazovete ju GNU/Linux? (#gnudist)
Sve distribucije “Linuxa” su zapravo verzije sustava GNU sa Linuxom kao jezgrom. Svrha naziva“GNU/Linux” je ukazati na tu ?injenicu. Razviti jednu novu distribuciju i samo nju nazvati “GNU/Linux” bi prikrilo na?u poantu.

?to se ti?e razvoja distribucije GNU/Linux, ve? smo to i napravili kad smo ulo?ili u rani razvoj distribucije GNU/Linuxa Debian. U?initi to ponovo se ne ?ini korisnim, uz to ?to to zna?i i jako puno posla i osim ako ne bi imala znatne prakti?ne prednosti nad ostalim distribucijama, ne bi slu?ilo nikakvoj svrsi

Umjesto toga, poma?emo razvijateljima 100% slobodnih distribucija GNU/Linuxa, kao ?to su gNewSense i Ututo.

Za?to jednostavno ne ka?ete da je “Linux GNU-ova jezgra” i ne izdate neke ve? postoje?e verzije GNU/Linux-a pod imenom “GNU”? (#linuxgnu)
Mo?da bi i bila dobra ideja da smo usvojili Linux kao GNU-ovu jezgru jo? tamo 1992. godine. Da smo onda shva?ali koliko ?e dugo trebati da GNU Hurd proradi, mo?da bismo to i u?inili.

Da uzmemo postoje?u verziju GNU/Linuxa i preimenujemo ju u “GNU” to bi bilo ne?to sli?no kao kada bismo napravili verziju GNU sustava i nazvali je “Linux”. To nije u redu i ne ?elimo se tako pona?ati.

e li Projekt GNU osu?ivao i protivio se upotrebi Linuxa u ranim danima? (#condemn)
Nismo prihvatili Linux kao na?u jezgru, ali nismo to niti osudili ili se protivili. 1993. godine smo po?eli raspravu o sponzorstvu razvoja GNU/Linuxa Debian. Tako?er smo te?ili suradnji s ljudima koji su mijenjali neke pakete GNU-a za upotrebu s Linuxom. ?eljeli smo uklju?iti njihove promjene u standardna izdanja tako da bi ti paketi GNU-a radili bez problema u kombinaciji s Linuxom. Ali izmjene su ?esto bile ad-hoc i neportabilne, trebalo ih je "pro?istiti" za instalaciju.

Osobe koje su radile te izmjene nisu pokazale interes za suradnjom. Jedan od njih nam je rekao da ga nije briga za Projekt GNU jer je on “korisnik Linux”. To nam je bio ?ok, zato jer ljudi koji prebacuju pakete GNU-a na druge sustave generalno ?ele raditi s nama jer im je u interesu da se njihove promjene instaliraju. Me?utim, ovi ljudi, koji su razvijali sustav primarno baziran na GNU-u, su bili prvi koji nisu bili voljni raditi s nama.

To iskustvo nam je prvi puta pokazalo da ljudi nazivaju svoje verzije sustava GNU “Linuxom”, i ta nejasno?a obstruira na? rad. Na?a molba da nazovete sustav “GNU/Linux” jest ujedno i na? odgovor na taj problem i druge probleme uzrokovane krivim imenom.

Za?to ste ?ekali toliko vremena da zatra?ite od ljudi kori?tenje naziva GNU/Linux? (#wait)

Zapravo i nismo. Po?eli smo privatno razgovarati sa razvijateljima i distributerima o ovome jo? 1994. i po?eli smo javnu kampanju 1996. godine. Nastaviti ?emo koliko god je potrebno.

Bi li se pravilo o nazivu GNU/[naziv] trebalo slijediti u svim programima koji su pod licencom GPL? (#allgpled)
Individualne programe nikad ne nazivamo “GNU/ime”. Kad je program dio paketa GNU, mo?da ga nazovemo “GNU/ime”.

GNU, operativni sustav, sastavljen je od brojnih programa. Neki od programa u GNU su napisani u sklopu Projekta GNU ili su mu izravno doprinijeli; to su GNU-ovi paketi, i u njihovim nazivima ?esto koristimo koristimo “GNU”.

Na razvijateljima programa je da odlu?e ?ele li doprinositi i pretvoriti ga u GNU-ov paket. Ukoliko ste razvili program i htjeli biste da bude GNU-ov paket, molimo vas, pi?ite nam na <[email protected]>, kako bismo ga mogli procijeniti i eventualno prihvatiti.

Ne bi bilo po?teno staviti naziv GNU ispred svakog pojedinog programa koji je objavljen pod licencom GPL. Ukoliko ste napisali program i objavili ga pod licencom GPL, to ne zna?i da je to djelo Projekta GNU ili da ste ga napisali za nas. Na primjer, jezgra, Linux, je objavljena pod licencom GNU GPL, ali Linus ju nije napisao kao dio Projekta GNU—radio je samostalno. Ukoliko ne?to nije GNU-ov paket, Projekt GNU si ne mo?e pripisati zasluge za to, i dodavanje nazivu “GNU” ne bi bilo u redu.

S druge strane, zaslu?ujemo da nam se priznaju zasluge za operativni sustav GNU, no ne i za svaki pojedini program u njegovom sastavu. Sustav postoji kao sastav zbog na?e odlu?nosti i upornosti koja po?inje 1984., mnogo prije nego ?to je rad na Linuxu zapo?et.

Operativni sustav kroz koji se Linux popularizirao je u osnovi bio sli?an operativnom sustavu GNU. Nije bio u potpunosti isti, imao je drugu jezgru, no ve?inom je bio isti sustav - varijanta GNU-a. Bio je sustav GNU/Linux.

Linux se prvenstveno nastavlja koristiti u derivativima tog sistema—u dana?njim verzijama sustava GNU/Linux. Ono ?to daje "osobnost" tim sustavima su GNU i Linux u njihovoj biti, a ne sam Linux.

S obzirom na to da dobar dio GNU-a potje?e iz Unixa, ne bi li GNU trebao odati priznanje Unixu koriste?i “Unix” u nazivu? (#unix)
Zapravo, ni?ta od GNU-a ne potje?e iz Unixa. Unix je bio (i jo? jest) vlasni?ki softver, pa kori?tenje njegova izvornog koda u GNU-u bi bilo ilegalno. Ovo nije slu?ajnost; to je razlog za?to smo i razvili GNU: kako kori?tenjem Unixa ne biste imali slobodu, a niti kori?tenjem ijednog od dana?njih operativnih sustava, bio je potreban slobodan sustav koji bi ih zamijenio. Iz Unixa nismo mogli kopirati niti programe niti niti njegove dijelove, sve je moralo biti pisano iznova.

Ni linija GNU-ovog koda ne potje?e iz Unixa, ali GNU jest unixoidan sustav; stoga ve?ina ideja i specifikacija GNU-a potje?e od Unixa. Naziv “GNU” zna?i “GNU's Not Unix” (GNU nije Unix) i predstavlja humoristi?an na?in odavanja po?asti Unixu, slijede?i hakersku tradiciju rekurzivnih akronima iz sedamdesetih.

Prvi takav rekurzivni akronim je bio TINT, “TINT Is Not TECO” (TINT nije TECO). Autor TINT-a je napisao novu implementaciju TECO-a (kojih je ve? bilo mnogo i za razne sustave), no odbio ga je nazvati dosadnim imenom poput “neki drugi TECO” i smislio je zabavno ime. (To hakiranje jest: zaigrana pamet.)

Drugim hakerima se toliko svidjelo to ime da su po?eli kopirati pristup u nazivima. Postala je tradicija - kada ste pisali program od nule, a taj program je bio sli?an ve? postoje?em (recimo da se taj program zvao “Klever”), mogli ste mu dati naziv koriste?i rekurzivni akronim, npr. “MINK” za “MINK Is Not Klever” (Mink nije Klever). Koriste?i ovaj pristup, nazvali smo na? unixoid “GNU's Not Unix”.

Ranije, AT&T (tvrtka koja je razvila Unix) nije ?eljela da se naziv “Unix” spominje u nazivu sli?nog sustava, ?ak niti u sustavu koji je bio 99% unixoid. AT&T je zapravo prijetio tu?bama! Zbog tog razloga ve?ina modificiranih verzija Unixa (sve vlasni?ke, poput Unixa) ima naziv koji uop?e ne spominje “Unix”.

Trebamo li tako?er govoriti “GNU/BSD”? (#bsd)
Sustave BSD (npr. FreeBSD) ne nazivamo sustavima “GNU/BSD” jer taj naziv ne odgovara povijesti sustava BSD.

Sustav BSD je razvijen osamdesetih godina na kalifornijskom sveu?ili?tu Berkeley kao ne-slobodan softver, a oslobo?en je ranih devedesetih. Slobodan operativni sustav koji postoji danas je vrlo vjerojatno ina?ica ili sustava GNU ili sustava BSD.

Ljudi ponekad pitaju je li BSD tako?er ina?ica GNU-a, poput GNU/Linuxa. On to nije. Razvijatelje BSD-a je inspirirao primjer Projekta GNU za osloba?anje koda, a pozivi GNU-ovih aktivista su im pomogli da se odlu?e to i u?initi; no sam kod ima malo dodirnih to?aka s GNU-om.

Sustavi BSD danas koriste neke od GNU-ovih paketa, kao ?to i GNU koristi neke od BSD-ovih programa, no gledano u cjelini, to su dva razli?ita sustava s razli?itim nastankom. Razvijatelji BSD-a nisu napisali jezgru i dodali ju u sustav GNU, stoga naziv GNU/BSD ne odgovara stanju stvari.

Veza izme?u GNU/Linuxa i GNU-a je mnogo ?vr??a, i zato je naziv “GNU/Linux” ispravan.

Postoji varijanta GNU-a koja koristi jezgru NetBSD-a. Njeni razvijatelji ju nazivaju “Debian GNU/NetBSD”, no naziv “GNU/jezgraNetBSD-a”bi bio ispravniji, jer NetBSD je cjelovit sustav, a ne samo jezgra. Ovo nije sustav BSD, jer je ve?ina sustava ista kao i sustav GNU/Linux.

Ako instaliram GNU-ove alate pod Windowsima, zna?i li to da imam sustav GNU/Windows? (#othersys)
Ne u smislu u kojem smatramo “GNU/Linux”. GNU-ovi alati su samo dio GNU-ovog softvera, koji je pak dio sustava GNU, te biste ispod tih alata imali drugi operativni sustav koji nije ni sli?an GNU-u. Sve u svemu, ovo je potpuno druga?ija situacija od GNU/Linuxa.
Ne mo?e li se Linux upotrebljavati bez GNU-a? (#justlinux)
Linux se koristi sam (uz neke druge manje programe) u bijeloj i sivoj tehnici. Ovi mali softverski sustavi su razli?ita pri?a od sustava GNU/Linux. Korisnici ih ne mogu instalirati na ra?unala (kada bi i mogli, ostali bi razo?arani). Korisno je naglasiti da tu tehniku pokre?e sami Linux, kako bi se pokazala razlika izme?u tih malih platformi i GNU/Linuxa.
Postoje li potpuni sustavi Linuxa [sic], bez GNU-a? (#linuxsyswithoutgnu)
Postoje kompletni sustavi koji u sebi imaju samo Linux, a bez GNU-a; Android je najbolji primjer. No pogre?no je zvati ih sustavima “Linux”.

Android se razlikuje od sustava GNU/Linux, jer sadr?i vrlo malo od GNU-a, sadr?i samo Linux. U globalu, to je drugi sustav. Kada biste zvali cijeli sustav “Linux”, bilo bi potrebno naglasiti da “Android sadr?i Linux, ali nije Linux, jer nema standardne Linuxove [sic] biblioteke i pomagala [tj sustav GNU].” Android sadr?i Linuxa koliko i GNU/Linux. Ono ?to nema jest sustav GNU. Android to mijenja Googleovim softverom koji radi na druga?iji na?in. Stoga, ono ?to Android ?ini druga?ijim jest nedostatak GNU-a.

Za?to ne zvati sustav “Linux” i oja?ati ulogu Linusa Torvaldsa kao predstavnika zajednice? (#helplinus)
Linus Torvalds jest “predstavnik zajednice” (tu?e rije?i, ne na?e) zbog svojih osobnih ciljeva, ne na?ih. Njegov cilj je popularizacija sustava, i smatra da vrijednost sustava le?i u prakti?nim stvarima koje on nudi: snazi, pouzdanosti i dostupnosti. Nikada nije zastupao slobodu suradnje kao eti?ki princip, i stoga javnost naziv “Linux” ne povezuje s tim principom.

Linus otvoreno izra?ava neslaganje s idealima pokreta za slobodan softver. Na svom poslu je dugo godina razvijao ne-slobodan softver (i to potvrdio publici na “Linux”World show, Svjetskoj izlo?bi Linuxa), i javno je pozivao surazvijatelje Linuxa (jezgre) da koriste ne-slobodan softver pri radu na njemu. ?ak ide toliko daleko da ukorava ljude koji predla?u da bi in?enjeri i znanstvenici trebali razmotriti dru?tvene posljedice tehnolo?kog napretka—odbacuju?i lekcije koje je dru?tvo nau?ilo pri razvoju atomske bombe.

Nema ni?ta lo?e u pisanju slobodnog programa zbog ?elje za u?enjem ili iz zabave, jezgra koju je Linus napisao iz tih razloga je velik doprinos na?oj zajednici. No ovi motivi nisu razlog za?to kompletan slobodan sustav, GNU/Linux, postoji, i oni ne?e osigurati na?u slobodu u budu?nosti. Javnost mora ovo shvatiti. Linus ima pravo ?iriti svoje poglede, no ljudi bi trebali biti svjesni da ovaj operativni sustav potje?e iz ideala slobode, a ne iz Linusovih pogleda.

Nije li pogre?no ozna?avati djelo Linusa Torvaldsa kao GNU? (#claimlinux)
To bi bilo pogre?no, stoga to ni ne radimo. Torvaldsovo djelo je Linux, jezgra, i pazimo da ga ne pripisujemo Projektu GNU i ne ozna?avamo kao “GNU”. Kada pri?amo o kompletnom sustavu, naziv “GNU/Linux” mu daje priznanje za njegov rad.
Sla?e li se Linus Torvalds u ozna?avanju Linuxa samo kao jezgre? (#linusagreed)

Na po?etku je on ovo i ustvrdio. Najranije obavijesti uz izdanje ka?u, “Ve?ina alata kori?tenih s linuxom su GNU-ov softver i pod licencom su GNU copyleft. Ovi alati nisu u distribuciji - pitajte mene (ili GNU) za vi?e informacija.”.

Bitka je ve? izgubljena—dru?tvo je donijelo odluku koju ne mo?emo promijeniti, ?emu uop?e razmi?ljati o tome? (#lost)
Ovo nije bitka, ovo je edukativna kampanja. Naziv sustava nije pojedina?na odluka koju donosi “society” u nekom trenutku: svaka osoba, svaka organizacija, svi mogu odlu?iti koji naziv ?e koristiti. Ne mo?ete prisiliti druge da sustav nazivaju “GNU/Linux”, ali vi sami mo?ete odlu?iti tako ga zvati, i ?ine?i tako, poma?ete u educiranju drugih.
Dru?tvo je donijelo odluku koju ne mo?emo promijeniti, koju razliku ?ini ako ja ka?em “GNU/Linux”? (#whatgood)
Ovo nije situacija sve ili ni?ta: to?ne ili neto?ne informacije ?ire razni ljudi. Ako vi samo zovete sustav “GNU/Linux”, poma?ete drugima da nau?e povijest tog sustava, porijeklo i razloge postojanja. Ne mo?ete ispraviti svaku pogre?ku svugdje sami (kao ?to ni mi ne mo?emo), no mo?ete pomo?i. Ukoliko samo par stotina ljudi vidi da vi koristite naziv “GNU/Linux”, educirat ?ete pove?i broj ljudi uz malo truda. A neki od njih ?e proslijediti to?nu informaciju drugima.
Ne bi li bilo bolje zvati sustav “Linuxom” i onda u nekoliko minuta objasniti ljudima njegovo porijeklo? (#explain)
Ako nam poma?ete na takav na?in, obja?njavaju?i drugima, cijenimo va? trud, no to nije najbolja metoda. Nije efektna poput kori?tenja naziva “GNU/Linux”, i neefikasno koristi va?e vrijeme.

Nije efektna jer se ne?e "uhvatiti" niti ?e propagirati. Neki od ljudi koji poslu?aju va?e obja?njenje ?e slu?ati pa?ljivo, i mo?da ?e i nau?iti to?nu pri?u o porijeklu sustava. No nije vjerojatno da ?e i sami ponoviti to obja?njenje drugima kada budu pri?ali o sustavu. Vjerojatno ?e ga samo nazvati “Linuxom”. Nehtiju?i, pomo?i ?e pri ?irenju neto?nih informacija.

Nije efikasna jer zahtijeva vi?e vremena. Re?i ili napisati “GNU/Linux” traje nekoliko sekundi, ne minuta, te tako mo?ete doprijeti do ve?eg broja ljudi. Razlikovanje Linuxa i GNU/Linuxa u govoru i u pismu je najjednostavniji na?in efektnog pomaganja Projektu GNU.

Neki ljudi vam se smiju kada im ka?ete da bi sustav trebali zvati GNU/Linux. Za?to se sami podvrgavate ismijavanju? (#treatment)
Nazivanje sustava “Linuxom” daje pogre?nu sliku o povijesti i razlogu postojanja tog sustava. Ljudi koji se smiju na?em zahtjevu vjerojatno vjeruju u tu pogra?nu pri?u—smatraju da je Linus odradio na? posao, te se smiju kada tra?imo da se prizna na? rad. Da znaju istinu, vjerojatno se ne bi smijali.

Za?to riskiramo ismijavanje s nekim od na?ih zahtjeva? Zato ?to ?esto kao rezultat dobijemo pomo? Projektu GNU. Riskirat ?emo i dalje to nezaslu?eno zlostavljanje kako bismo ostvarili na?e ciljeve.

Ukoliko vidite ironi?nu i nepo?tenu situaciju, nemojte samo promatrati. Molimo, pou?ite ljude istini. Kada ljudi shvate za?to je taj zahtjev opravdan, oni s malo razuma ?e se prestati ismijavati.

Neki ljudi vas osu?uju kada ih tra?ite da sustav zovu GNU/Linux. Ne gubite li njihovim otu?ivanjem? (#alienate)
Ne mnogo. Ljudi koji ne cijene na?u ulogu u razvoju sustava vjerojatno nam ne?e mnogo ni pomo?i. Ukoliko i rade ne?to ?to poma?e u ostvarivanju na?ih ciljeva (npr. razvijaju slobodan softver), vjerojatno to rade iz svojih razloga, a ne jer smo ih zatra?ili. Usto, u?e?i druge da pripisuju na? rad drugima, potkopavaju na?u mogu?nost pridobivanja pomo?i od drugih.

Nema smisla zabrinjavati se otu?ivanjem ljudi koji ve?inom ne sura?uju, a odustajanje od ispravka problema kako ne bismo naljutili one koji produbljuju taj problem vodi u predaju. Stoga, nastavit ?emo s poku?ajima ispravka ovog pogre?nog naziva.

Bez obzira na va? doprinos, je li legitimno preimenovati operativni sustav? (#rename)
Ne preimenujemo ni?ta, sustav zovemo “GNU” od 1983. kada smo ga najavili. Ljudi koji su ga poku?ali preimenovati u “Linux” su u krivu i nisu to trebali napraviti.
Nije li pogre?no prisiljavati ljude da sustav zovu “GNU/Linux”? (#force)
Bilo bi pogre?no prisiljavati ih, stoga to ni ne poku?avamo. Mi sustav zovemo “GNU/Linux” i tra?imo od vas da u?inite isto.
Za?to ne tu?ite ljude koji cijeli sustav zovu “Linux”? (#whynotsue)
Nemamo osnove za tu?bu, i, kako vjerujemo u slobodu govora, to ni ne bismo htjeli napraviti. Tra?imo od ljudi da sustav zovu “GNU/Linux” zato jer je to ispravno.
Ne biste li trebali dodati ne?to u GNU GPL ?ime bi ljudi bili primorani zvati sustav “GNU”? (#require)
Svrha licence GNU GPL jest za?tita korisni?kih sloboda od onih koji bi htjeli napraviti vlasni?ke verzije slobodnog softvera. Iako jest istina da ve?ina onih koji sustav zovu “Linux” ?esto ?ine i stvari koje ograni?avaju korisni?ke slobode (poput dodavanja ne-slobodnog softvera u sustav GNU/Linux, ili poput razvijanja ne-slobodnog softvera u tu svrhu), sam ?in zvanja sustava “Linuxom” ne ograni?ava korisni?ke slobode. Bilo bi neispravno ograni?avati GPL-om naziv koji ljudi smiju koristiti za svoj sustav.
S obzirom na to da ste se protivili prvotnoj licenci BSD koja je tra?ila da se odaje priznanje Sveu?ili?tu u Kaliforniji, nije li licemjerno zahtijevati priznanje za Projekt GNU? (#BSDlicense)
Bilo bi licemjerno da je naziv GNU/Linux dio licence, stoga to ni ne ?inimo. Mi samo tra?imo da nam odate priznanje koje zaslu?ujemo.

Primijetite da postoje barem dvije razli?ite licence BSD. Zbog jasno?e, molimo da ne koristite termin “licenca BSD” a da ne nazna?ite o kojoj se radi.

S obzirom na to da niste uspjeli dodati ne?to u GNU GPL ?ime bi ljudi bili primorani zvati sustav “GNU”, zaslu?ili ste ?to ste dobili; za?to se sada ?alite?(#deserve)
Ovo pitanje pretpostavlja kontroverznu op?enitu eti?ku premisu: ukoliko vas netko ne natjera da ga tretirate po?teno, imate pravo iskori?tavati ga po vlastitoj ?elji i volji. Drugim rije?ima, pretpostavlja da snaga caruje.

Nadamo se da dijelite na?e neslaganje s ovom premisom.

Ne bi li bilo bolje da ne proturje?ite onome ?to ve?ina ljudi vjeruje? (#contradict)
Ne smatramo da trebamo slijediti ve?inu koja je zavarana. Nadamo se da ?ete i vi shvatiti kako je istina va?na.

Nikad ne bismo bili u stanju razviti slobodan operativni sustav da nismo prvo odbacili ve?insko vjerovanje kako je vlasni?ki softver legitiman i prihvatljiv.

Kako ve?ina ljudi koristi naziv “Linux”, ne ?ini li ga to ispravnim?(#somanyright)
Ne smatramo da popularnost gre?ku ?ini istinom.
Ve?ina ljudi mari za ono ?to je prikladno ili tko pobje?uje, a ne mare za rasprave o pravom ili krivom. Ne biste li imali vi?e podr?ke da probate na druga?iji na?in?(#winning)
Mariti samo za ono ?to je prikladno ili tko pobje?uje jest nemoralan pristup ?ivotu. Ne-slobodan softver je primjer tog nemoralnog pristupa i buja na njemu. Dugoro?no gledano, pokloniti se tom pristupu bilo bi pristati na poraz. Nastavit ?emo pri?ati o pravom i krivom.

Nadamo se da ste i vi jedni od onih kojima su dobro i zlo va?ni.

TOP

[Logo FSF-a] “The Free Software Foundation (FSF) is a nonprofit with a worldwide mission to promote computer user freedom. We defend the rights of all software users.”

JOIN SHOP

招财蟾蜍APP 德胜乐下 学历不高想赚钱 3d通七码复式v3.0下载 31选7中4个多少钱 体彩排列5走势图带连线 江西快三666最长遗漏多少期 上海福彩官方微信号 北京单场与 财神捕鱼游戏机 狗万赢钱·取现快 大神棋牌正版下载 吉林十一选五开奖查询 山西十一选五 幸运赛车走势图大全 北京快乐8和值开奖记录 真人长春麻将小鸡飞蛋